Obnovljena bunja na Prosici

 U organizaciji PP Vransko jezero u subotu je održana najavljena radionica gradnje u suhozidu, u kojoj je obnovljen krov i okoliš bunje pored lučice Prosika. U akciji su sudjelovali dr.sc. Jadran Kale, kustos Muzeja grada Šibenika,  voditelji Učeničke zadruge “Maslina” osnovne škole iz Primoštena, članovi udruge “Suhozid” iz Kolana na Pagu, udruge “Dragodid” sa Visa, “Argonauta” iz Murtera, djelatnici parka prirode te par individualnih posjednika nekretnina u PP Vransko jezero. Ekipa od 30-ak ljudi je već u 7:00 ujutro prionula poslu, te su se ubrzo počeli vidjeti rezultati obnove. U konačnici je obnovljen krov bunje, odtrpan je i uređen ulaz u bunju sa škalama, napravljen je i pristup platou iza bunje, dvostruki potporni zid za gomilu pored nje i mala klupa i stolić u funkciji eventualnih budućih radionica na platou iza bunje. Nakon napornih radova društvo se je počastilo dobrom marendom i kapljicom. Foto zapis sa događaja nalazi se u nastavku.

Fotogaleriju zabilježenu aparatom PP Vransko Jezero pogledajte ovdje.

Reportažu i fotografije na stranici OŠ Primošten pogledajte ovdje

 

Foto: PP Vransko Jezero / Mihael Lujanac, Dragenet.com

    

PP Vransko jezero – Radionica suhozidne gradnje – obnova bunje 24.09.2011.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero organizira radionicu suhozidne gradnje. Radionica će se održati 24. rujna 2011. (subota) s početkom u 7 sati u ribarskoj lučici Prosika u PP Vransko jezero. Voditelj radionice je dr. sc. Jadran Kale, kustos Muzeja grada Šibenika. Plan je obnoviti kamenu poljsku kućicu – bunju, kojoj je urušen krov.

Ovom radionicom želimo ukazati na važnost zaštite naše prirodne, kulturne i graditeljske baštine, zainteresirati javnost za obnovu suhozidne gradnje, poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom, te ostvariti suradnju s udrugama koje se bave zaštitom prirodne i kulturne baštine ovoga kraja.

Stoga pozivamo sve koji već znaju graditi suhozide, sve koji žele naučiti kako graditi suhozide i sve koji imaju posjede u Parku prirode da se uključe u ovu radionicu.

 

Pridružite nam se u očuvanju kulturne i tradicijske baštine, naučite nešto novo i provedite dan u prirodi!

S veseljem Vas očekujemo!

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero

Kralja Petra Svačića 2

23 210 Biograd na moru

tel. 023/ 383-181

fax. 023/ 386-453

pp-vransko-jezero@zd.t-com.hr

 

Napokon kiša

 Nakon gotovo 80 uzastopnih dana bez kiše, napokon je stiglo dugo očekivano osvježenje. Jednodevna hladna fronta i Đenovska ciklona donijela je dugo priželjkivanu  kišu, kojoj su se najviše radovali poljoprivrednici i naravno maslinari. U ponedjeljak i utorak palo je između 5 i 7 litara kiše, što će svakako značiti puno za već podosta ušmagle plodove masline, koji su radi suše počeli i crniti. I dok vinogradari zadovoljno trljaju ruke zbog visokog sladora i kvalitetnog grožđa (kako kažu stari – “suho lito, mokre bačve”), čini se da 2011 neće biti baš u znaku maslinara. Suša je već uzela svoj danak, a mušica i patula su također doprinjele pojačanom otpadanju ploda. Stoga se ne očekuje unosniji urod masline, pa ni veće količine ulja u bačvama. No kako se “na kraju mrtvi broje”, pričekati ćemo studeni da vidimo kakva je zaista bila 2011. maslinarska godina.

Foto: Mihael Lujanac/arhiva dragenet.com

Spustila se gusta magla…

  …iznad Vrgade.

Google Drage po drugi put

 Još jednom se vraćamo na temu Google earth-a i Draga. Ovih dana po Dragama se može vidjeti automobil sa čudnom napravom na krovu. Kad sam ga prvo uočio mislio sam da ima skeltepilter pod intuitivnim kutem, no Google-ove oznake na vozilu su mi razotkrile moju zabludu. Naime radi se o vozilu u vlasništvu informatičke tvrtke Google koja za potrebe svoga programa “Earth” snima fotografije za funkciju unutar programa zvanu “Street view” ili “pogled sa ulice”. Na krovu automobila se nalazi sustav kamera koje snimaju fotografiju 360 stupnjeva, koja će kasnije biti ukomponirana u program. Dakle možemo očekivati pogled s ulice u Dragama i na internetu, a ko zna možda i vidimo ko je toga dana pio pivu ispri dućana, ili neki sličan zanimljiv detalj. Dragenet će pratiti Google, pa ćemo objaviti kada fotografije budu ukomponirane.

 

Javna rasprava o prijedlogu plana parka prirode Vransko jezero

U ponedjeljak 12.9.2011. u prostorijama male vijećnice u Općini Pakoštane održana je javna rasprava o u prijedlogu plana parka prirode Vransko jezero.

Continue reading Javna rasprava o prijedlogu plana parka prirode Vransko jezero

Plan marine u Dugovači

 

Na traženje čitatelja Drageneta i ostale javnosti uputili smo se k predsjedniku Mjesnog odbora Drage kako bismo dobili na uvid plan izgradnje marine u Dugovači. Zoran nam je ljubazno ustupio uvid u dokumentaciju. U dokumentu niže donosimo plan izgradnje marine u Dugovači. Pošto je glavno pitanje u komentarima bilo da li će marina biti ograđena žicom i zatvorena, ili će biti otvorena za sve, to pitanje smo postavili dipl.ing.arh. Aronu Vargi, iz tvrtke Arheo d.o.o. iz Zagreba, koji je glavni izrađivač plana. Gospodin Varga nas je uvjerio da će marina biti otvorenog tipa za razliku od svih na našoj obali i da nigdje neće biti žice ili ograde. Dapače g. Varga smatra da će Drage ovim projektom dobiti dugo očekivani centar na moru. Dakle cijeli istočni dio marine bi bio sportska lučica za žitelje Draga. Područje sadašnjih mula bi se nasulo i dobio bi se veliki javni prostor na kojem bi bili izgrađeni objekti za javnu namjenu (trgovine, kafići). Uz cijelu cestu kroz Dugovaču bio bi izgrađen jednoredni parking. Na kraju marine prema Poškaljni bio bi operativni gat za turističke i putničke brodice. Plan je da bilo kakav servis i bojanje brodova bude zabranjen u marini radi čistoće i ekologije. Ove informacije o namjeni prostora su neslužbene te su dobivene na temelju javne rasprave, te mogu odstupati od stvarnog plana.

U nastavku donosimo planove uređenja Dugovače i izgradnje marine.

Namjena

Prometno rješenje

Kada kliknete na link za prostorni plan, morate malo pričekati da se plan otvori jer je dokument velik i treba mu vremena da se skine.

Dali smo sebi slobodu pa smo onako laički simulirali kako bi buduća marina izgledala gledajući s Čelinke. Uživajte s pogledom u budućnost.

Dragenet prenosi

  Članak o problemu isplate naknade za novorođenu djecu.

Članak

Izvor: www.zadarskilist.hr

Foto: Sebastian Govorčin

Suhe smokve

Sezona sušenja smokava je u punom jeku. Sada bi se već moglo reći i prema svome završetku. Svake godine, u kolovozu, po Dragama se iznesu lise, žice, očiste se tarace i napune se ovoga zdravoga, prirodnoga mediteranskog voća, koje se suši i na taj način konzervira za daljnju upotrebu. Sušenje smokava  je dio dalmatinske, pa tako i dragarske tradicije, te je duboko ukorijenjeno i u povijest Draga (iako ona nije toliko duga). Svi naši stari i roditelji otkad znamo za sebe suše i konzumiraju svježe i sušene smokve. Od suhe smokve se peče rakija, što je specifičnije za ove krajeve (npr. u južnoj Dalmaciji  i  otocima to nije tako čest običaj), koristi se kao stočna hrana, pravi se marmelada. Često puta ćete čuti kako stari pričaju da se je u doba neimaštine po djeci uvijek znalo u čijoj kući ima suhih smokava, jer su djeca iz tih kuća uvijek bila rumenija i zdravije su izgledala. Bez daljnjeg, smokva, ovako uzgajna bez prskanja i posebne obrade, je jedno od najprirodnijih i najzdravijih voća. Pa zamislite samo koliko samo zdravlja leži u jednoj smokvi ubranoj u Modravama, koja je sazrila na stablu na kojem je intervenciju vršio samo Bog (iliti majka priroda). Kratki opis sastava i zdravstvenih učinaka smokve donosimo sa portala www.mojezdravlje.net:

Smokve sadrže i do 80% vode, a istovremeno su voće s najvišom razinom prirodnih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, koncentraciju i pamćenje.
U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola.
Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta. U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovog voća.
Za smokve (Ficus carica) se vjeruje da potječu iz Egipta, odakle su stigle na Krit, a oko 9. stoljeća prije nove ere, u staru Grčku. U 100 gr smokve ima: 0,370 mg željeza, 14 mg fosfora, 232 mg kalija, 35 mg kalcija, 17 mg magnezija, 0,113 mg vitamina B6, 0,890 mg vitamina E, 2 mg vitamina C, 142 mg vitamina A i 3,3 g hranljivih vlakana.

Smokve su dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni tlak, a samo 5 smokvi na dan osigurava više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Zato su smokve odlične za probavu.
Čaj od lista smokve se preporuča dijabetičarima, jer regulira razinu inzulina.
Velika količina kalcija u smokvama, pozitivno utječe na gustoću kostiju.
Istraživanja na životinjama su pokazala da smokve snižavaju nivo triglicerida u krvi.
Smokve zaustavljaju rast nekih tipova stanica raka, ali istraživači još nisu odredili koje supstance u ovoj voćki imaju te osobine.
Visoke koncentracije glukoze i fruktoze u smokvi predstavljaju zdraviju zamjenu za bijeli (industrijski) šećer.

Ova godina je svojom klimom i suhim vremenom u kolovozu osigurala kvalitetno sušenje smokava, iako je plod ove godine bio malo manje kvalitete. Ali sigurno je da se je u dragarskim konobama pospremila već dovoljna količina suhih smokava tako da će, osim za jelo, biti smokava i za rakiju, čije ćemo pečenje popratiti i na Dragenetu, i za koju bocu marmelade, pa i za koju nisku koju ćemo prodati našim turistima i pokloniti našim prijateljima. A tek kad se travarica napravi od rakije.

Kako se suše smokve zabilježilo je vrijedno oko našeg fotoreportera.

Foto: Renato Bunja

        

 

Bios dva

 Sinoć je u uvalu Dugovača uplovio brod u vlasništvu Hrvatskog instituta za oceanografiju i ribarstvo “Bios Dva“. Bios dva je specijalizirani brod izgrađen posebno za potrebe Instituta, a služi za, laički rečeno, istraživanje mora. Pa što ovakav brod radi u Dugovači?

Odgovor na ovo pitanje potražili smo kod dr.sc.Ivone Marasović, ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja nam je ljubazno u telefonskom razgovoru potvrdila da je Općina Pakoštane od Instituta naručila ispitivanje morskih struja u uvali Dugovača. Brod je jutros u more postavio mjerače morskih struja, koji će mjeriti morske struje mjesec dana, što će biti ljetni dio mjerenja. Nastavno na ovo mjerenje slijedi i jednomjesečno mjerenje struja u zimskom periodu. Za koju se svrhu vrši mjerenje pokušali smo doznati u Općini Pakoštane, ali nam se nitko nije javljao na telefon, pa čim saznamo neke detalje, njima ćemo dopuniti ovaj članak.

 

Po putanji broda zabilježenoj na marinetraffic.com vidi se da se ispituje uže i šire područje uvale Dugovača.

Foto: Mihael Lujanac, Renato Bunja