Suhe smokve

Sezona sušenja smokava je u punom jeku. Sada bi se već moglo reći i prema svome završetku. Svake godine, u kolovozu, po Dragama se iznesu lise, žice, očiste se tarace i napune se ovoga zdravoga, prirodnoga mediteranskog voća, koje se suši i na taj način konzervira za daljnju upotrebu. Sušenje smokava  je dio dalmatinske, pa tako i dragarske tradicije, te je duboko ukorijenjeno i u povijest Draga (iako ona nije toliko duga). Svi naši stari i roditelji otkad znamo za sebe suše i konzumiraju svježe i sušene smokve. Od suhe smokve se peče rakija, što je specifičnije za ove krajeve (npr. u južnoj Dalmaciji  i  otocima to nije tako čest običaj), koristi se kao stočna hrana, pravi se marmelada. Često puta ćete čuti kako stari pričaju da se je u doba neimaštine po djeci uvijek znalo u čijoj kući ima suhih smokava, jer su djeca iz tih kuća uvijek bila rumenija i zdravije su izgledala. Bez daljnjeg, smokva, ovako uzgajna bez prskanja i posebne obrade, je jedno od najprirodnijih i najzdravijih voća. Pa zamislite samo koliko samo zdravlja leži u jednoj smokvi ubranoj u Modravama, koja je sazrila na stablu na kojem je intervenciju vršio samo Bog (iliti majka priroda). Kratki opis sastava i zdravstvenih učinaka smokve donosimo sa portala www.mojezdravlje.net:

Smokve sadrže i do 80% vode, a istovremeno su voće s najvišom razinom prirodnih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, koncentraciju i pamćenje.
U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola.
Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta. U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovog voća.
Za smokve (Ficus carica) se vjeruje da potječu iz Egipta, odakle su stigle na Krit, a oko 9. stoljeća prije nove ere, u staru Grčku. U 100 gr smokve ima: 0,370 mg željeza, 14 mg fosfora, 232 mg kalija, 35 mg kalcija, 17 mg magnezija, 0,113 mg vitamina B6, 0,890 mg vitamina E, 2 mg vitamina C, 142 mg vitamina A i 3,3 g hranljivih vlakana.

Smokve su dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni tlak, a samo 5 smokvi na dan osigurava više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Zato su smokve odlične za probavu.
Čaj od lista smokve se preporuča dijabetičarima, jer regulira razinu inzulina.
Velika količina kalcija u smokvama, pozitivno utječe na gustoću kostiju.
Istraživanja na životinjama su pokazala da smokve snižavaju nivo triglicerida u krvi.
Smokve zaustavljaju rast nekih tipova stanica raka, ali istraživači još nisu odredili koje supstance u ovoj voćki imaju te osobine.
Visoke koncentracije glukoze i fruktoze u smokvi predstavljaju zdraviju zamjenu za bijeli (industrijski) šećer.

Ova godina je svojom klimom i suhim vremenom u kolovozu osigurala kvalitetno sušenje smokava, iako je plod ove godine bio malo manje kvalitete. Ali sigurno je da se je u dragarskim konobama pospremila već dovoljna količina suhih smokava tako da će, osim za jelo, biti smokava i za rakiju, čije ćemo pečenje popratiti i na Dragenetu, i za koju bocu marmelade, pa i za koju nisku koju ćemo prodati našim turistima i pokloniti našim prijateljima. A tek kad se travarica napravi od rakije.

Kako se suše smokve zabilježilo je vrijedno oko našeg fotoreportera.

Foto: Renato Bunja

        

 

1 comment to Suhe smokve